Središnji je sakralni objekt u središtu Dobrne. Vidljiva je iz svih smjerova jer dominira krajolikom na maloj uzvisini. Sagrađena je u baroknom stilu koji se u ruralnom području održao i u prvoj polovici 19. stoljeća. 1844. godine na ruševinama stare izgrađena je sadašnja crkva.

Naš blaženi Anton Martin Slomšek je 5. srpnja 1846. u Salzburgu bio posvećen za biskupa lavantinske biskupije. Kao prvu crkvu, 30. kolovoza iste godine posvetio je novoizgrađenu Crkvu Marijinog Uznesenja u Dobrni. Crkveni svod prekriven je freskama Tomaža Fantonija koji je čest autor u našim crkvama i predstavlja furlansku skupinu slikara koji su djelovali na širem području slovenske Štajerske. Njegovo prvo djelo kod nas je upravo ovo koje se nalazi u crkvi u Dobrni. Zgrada ima očuvana tri mramorna nadgrobna spomenika, uključujući i nadgrobne spomenike Matije i Margarete Gačnik, iz roda dobrnske vlastele koji su za Dobrnu još i danas simbol nekadašnjeg blagostanja i moći. Pozlaćena plastika Marijinog uznesenja u niši iza velikog oltara prenesena je iz stare crkve, a datira iz 1740. godine.

Kapelu sv. Josipa staroj crkvi je dozidao vikar Gašpar Rodič 1663. godine, uz pomoć vlasnika Kačjeka, Matije Gačnika koji je u istoj kapeli 1676. godine dao sagraditi obiteljsku grobnicu. Kada je stara crkva bila razrušena, srušili su i kapelu, ali su je iste godine ponovo izgradili. U zvoniku su se nalazila tri velika zvona, od kojih su dva odnijeli tijekom rata, a ostalo je samo ono manje iz 1924. Godine. Devedesetih godina prošlog stoljeća župljani su nabavili još veće zvono i nazvali ga Slomškovim zvonom.